ZA ZDRAVIJE I SRETNIJE MAJČINSTVO

ZA ZDRAVIJE I SRETNIJE MAJČINSTVO

Sveobuhvatnom skrbi u trudnoći moguće je smanjiti pobolijevanje i smrtnost djece u majčinu trbuhu i nakon rođenja

Antenatalna ili prenatalna skrb definira se kao niz postupaka prema trudnicama koje provodi služba organizirane zdravstvene zaštite. Uključuje sve mjere i postupke (kontrolni pregledi, laboratorijske pretrage, dijagnostički postupci, savjeti liječnika, liječenje…) tijekom trudnoće s ciljem osiguranja optimalnih uvjeta za rast i razvoj ploda, poroda zdravog novorođenčeta i očuvanja zdravlja trudnice, buduće majke. Stoga je sveobuhvatnom antenatalnom skrbi moguće smanjiti perinatalni mortalitet i morbiditet (pobolijevanje i smrtnost djece u majčinu trbuhu i nakon rođenja).

Izostanak menstruacije (amenoreja) prvi je znak trudnoće, a prvi dan posljednje menstruacije uzima se kao prvi dan trudnoće. Normalna trudnoća traje 280 dana ili 10 lunarnih mjeseci, odnosno devet kalendarskih mjeseci. Porod između navršenih 37 i 42 tjedna trudnoće smatra se terminskim porodom, dok se svi porodi prije 37. tjedna, a nakon 24. tjedna trudnoće smatraju prijevremenim porodom.

Test je pozitivan i što sad…

Nakon izostanka menstruacije većina žena, pogotovo ako su nastojale ostati trudne, učini kućni test na trudnoću pomoću komercijalnih testova koji se mogu kupiti u slobodnoj prodaji u ljekarnama. Ti testovi baziraju se na otkrivanju beta hCG-a, hormona svojstvenog trudnoći u mokraći. Vrlo su osjetljivi i gotovo sa 100-postotnom sigurnošću otkrivaju trudnoću.

Ako trudnica nema subjektivnih tegoba (mučnina, povraćanje, nadutost, bolovi i sl.) ni objektivnih znakova ranih komplikacija u trudnoći (krvarenja, vaginalni iscjedak i sl.), kao ni opterećenu reproduktivnu ili opstetričku anamnezu (prijašnje bolesti ili operacije ginekoloških organa, problemi pri zanošenju, problemi u prethodnim trudnoćama i porodima, prethodne bolesti i sl.), prvi pregled u trudnoći valjalo bi učiniti između 8. i 12. tjedna trudnoće.

Prvi pregled

Sastoji se od uzimanja obiteljske i osobne anamneze (povijest bolesti), kroz koju liječnik nastoji saznati sve o bolestima unutar obitelji i osobnim bolestima koje je trudnica preboljela ili od njih trenutačno boluje, a mogu utjecati na trudnoću, kao i o lijekovima koje uzima za eventualne kronične bolesti ili trenutačno zdravstveno stanje jer se većina lijekova ne smije uzimati tijekom trudnoće. Za ginekologa važne informacije su i podaci o prvoj menstruaciji, broju poroda, broju pobačaja, zadnjoj menstruaciji i općenito trajanju menstrualnog ciklusa.

Zatim je potrebno učiniti laboratorijske pretrage krvi (kompletna krvna slika, krvna grupa i Rh faktor), pregledati mokraću test-trakom te izmjeriti krvni tlak i tjelesnu težinu.

Slijedi ginekološki pregled radi uzimanja brisa za PAPA test i, ako je potrebno, briseva na bakterije. Oko 10. tjedna trudnoće obavlja se i prvi ultrazvučni pregled.

Ako je trudnoća uredna, svaki sljedeći pregled planira se svakih tri do četiri tjedna, u posljednjim mjesecima trudnoće i češće (svakih dva do tri tjedna), a u posljednjim tjednima i svaki tjedan. Nakon što istekne termin poroda, pregledi se obavljaju svaki drugi dan.

Drugi pregled

Najčešće se obavlja oko 16. tjedna trudnoće. Na tom pregledu analiziraju se rezultati laboratorijske obrade i, po potrebi, trudnicu upućuje na dodatnu dijagnostičku obradu ili se i dalje rutinski kontrolira.

Pri svakom pregledu, prije vaginalnog (ginekološkog) pregleda treba izmjeriti tjelesnu težinu trudnice i na osnovi vrijednosti odrediti prirast težine tijekom trudnoće, odnosno prirast težine u odnosu na prethodni pregled, izmjeriti krvni tlak i odrediti eventualnu nazočnost bjelančevina u mokraći.

Navedenim pretragama se brzo i učinkovito otkrivaju pojedina patološka stanja u trudnoći, kao što su preeklampsija, gestacijski dijabetes, uroinfekcije, infekcije rodnice i tako dalje.

Nakon 14. tjedna na svakom pregledu se slušaju i otkucaji djetetova srca (KČS – kucaji čedinjeg srca), a nakon 16. tjedna dodatno mjeri udaljenost fundusa (gornjeg pola maternice) od simfize (pubične kosti), tj. veličina trbuha, na temelju čega se procjenjuje rast djeteta.

Bebina prva sličica

Slikovni prikaz djeteta moguć je uz pomoć ultrazvučnog aparata. Svakoj trudnici bi u trudnoći trebalo napraviti barem tri klasična (dvodimenzionalna) ultrazvučna pregleda, pod uvjetom da se radi o urednoj i nerizičnoj trudnoći. Ako u trudnoći postoje neke bolesti koje bi je mogle ugrožavati, trudnoća nije postignuta prirodnim putem ili se radi o nekim specifičnim trudnoćama koje treba pomnije kontrolirati, ultrazvučnih pregleda može biti i više.

Prvi ultrazvučni pregled

Uobičajeno se obavlja između 10. i 11. tjedna trudnoće pomoću vaginalne sonde. Moguć je i prije (nakon 8. tjedna), posebno kod žena koje imaju veoma uredne mjesečne cikluse, pa ranije posumnjaju u moguću trudnoću. Na prvom ultrazvučnom pregledu određuje se trajanje trudnoće i očekivani termin poroda, potvrđuje se smještaj unutar maternice, otkrivaju eventualne višeplodne trudnoće, vide se obrisi glavice i utvrđuje je li plod živ, odnosno postojanje srčanih akcija. Ovaj pregled je važan i zbog isključivanja eventualnih patoloških procesa u zdjelici, kao što su ciste na jajnicima i slično.
Prosječna dužina fetusa u ovom razdoblju je oko 2.5 cm, a težina oko 8 grama.

Drugi ultrazvučni pregled

Najčešće slijedi između 18. i 20. tjedna trudnoće i najvažniji je redovni ultrazvučni pregled jer najveću pozornost usmjerava na anatomiju fetusa (lubanja, mozak, kostur, lice, mokraćni sustav, probavni sustav i središnji živčani sustav, posebno kralježnica te provjerava rad srca i ošita). Bilježi se i položaj posteljice te količina plodove vode. Ovo je za buduće roditelje izuzetno važan pregled jer se, osim zdravlja, može utvrditi i spol djeteta. Fetus je sada u prosjeku dug oko 22 do 23 cm i težak oko 250 grama.

Treći ultrazvučni pregled

Većinom se radi između 32. i 34. tjedna, kad se na temelju određenih mjerenja potvrđuje pravilan rast djeteta, mogu se otkriti potencijalne promjene koje se nisu prikazale na prijašnjim pregledima, a i srce se znatno bolje prikazuje. Također se procjenjuje porođajna težina djeteta i njegovo opće stanje, stanje posteljice, kvaliteta i starost plodove vode te rotacija (okretanje djeteta s glavom prema dolje). Fetus doseže prosječnu duljinu od oko 42 cm i težinu od oko 1.800 grama.

Na svakom pregledu nakon 14. tjedna trudnoće liječnik sluša otkucaje djetetova srca (KČS). Već od ranog stadija trudnoće djetetovo srce se može slušati pomoću posebnog aparata koji pojačava otkucaje i prenosi na zvučnik tako da ih možemo čuti (CTG aparat – kardiotokograf). Pravilan ritam otkucaja daje informaciju liječniku da je s djetetom sve u redu. Nakon 28. tjedna djetetovo srce može se čuti i pomoću stetoskopa.

Pazite što i kako jedete

Za zdravu trudnoću nije dovoljno samo ići redovito na preglede, nego je potrebno i pravilno se hraniti. Pravilna prehrana vrlo je važan dio trudnoće jer će se u tom slučaju i dijete zdravije razvijati.

Iako se velikom broju trudnica u tom razdoblju ukus za hranu promijeni i često požele neku određenu vrstu hrane, postoje neka pravila pravilne prehranu koja mogu biti od pomoći. Naime, u trudnoći se potrošnja energije i hranjivih sastojaka u tijelu povećava, pa postoji potreba za njihovim povećanim unosom. Ipak, unošenje veće ili čak dvostruke količine hrane nije pravi pristup. Potrebno je dati prednost hrani s većim udjelom hranjivih tvari, tj. visokim udjelom vitamina i minerala u odnosu na kalorije. U trudnoći se potreba za energijom povećava za 225 kcal dnevno, što odgovara količini od 400 ml mlijeka ili sendviču sa sirom.

Osnovno načelo pravilne prehrane u trudnoći je pravilnost i uravnoteženost – treba sadržavati voće, povrće, složene ugljikohidrate, cjelovite žitarice, mahunarke, nemasno meso i perad, mliječne proizvode i nezasićene masne kiseline (biljna ulja ili riba). Osim toga, potrebno je popiti dvije do tri litre tekućine dnevno, po mogućnosti čaja ili vode. Čak i kad je prehrana uravnotežena, zbog pušenja, konzumiranja i manjih količina alkohola, uzimanja lijekova ili kontracepcijskih sredstava nekoliko godina prije začeća potreba za mikrohranjivim tvarima je još i veća.

Folna kiselina – Vrlo je važna već na samom početku trudnoće za razvoj stanica i pravilan rast djeteta tijekom trudnoće. Najbolje je uzimati je već nekoliko mjeseci prije planirane trudnoće. Može se uzimati u obliku tableta koje se kupuju u ljekarni, a sadrži je i tamnozeleno povrće. Nedostatak folne kiseline može dovesti do pobačaja, prijevremenog odvajanja posteljice (placente) i manje porođajne težine novorođenčeta.

Željezo – Tijekom cijele trudnoće obvezna je kontrola željeza jer ga tada tijelo zahtijeva dva puta više nego obično. Nedostatak željeza često je povezan s nepravilnom težinom u trudnoći. Željezo koje dobivamo iz hrane životinjskog podrijetla mora imati prednost pred onim biljnog podrijetla. Usprkos tome, ako već i dođe do nedostatka željeza, bolje ga je nadoknaditi putem tableta nego pojesti dva puta više mesa.

Jod – Kao sastavni dio hormona štitnjače, jod je odgovoran za rast, diferencijaciju i regulaciju metabolizma. Riba je najvažniji izvor joda i preporučuje se konzumirati je jednom ili dva puta tjedno. Ako se uzima pripravak joda, preporučuje se dodatnih 200 mikrograma joda dnevno. Žene koje su prije trudnoće bile vegetarijanke moraju se pobrinuti da dobiju dovoljno sastojaka koji će nadoknaditi hranjive sastojke koji se nalaze u mesu. Preporučuje se u prehranu uključiti dovoljno mliječnih proizvoda, a za nadoknadu vitamina B12 odabrati kombinaciju tog vitamina i folne kiseline. Pri potpunom odricanju hrane životinjskog podrijetla (jaja, mlijeko i mliječni proizvodi), žena može škoditi razvoju djeteta, stoga je bolje da se u trudnoći odrekne potpunog vegetarijanstva.

Kalcij i vitamin D – Važni su za rast embrija i formiranje kostiju. Najbolje je nabaviti dodatan kalcij u obliku tableta. Ako dođe do nedostatka kalcija u tijelu u trudnoći, dijete će crpiti kalcij iz tijela buduće majke, što za posljedicu može imati kasnije probleme sa zubima i osteoporozom.

Magnezij – Ovaj mineral igra ključnu ulogu u opskrbi kostiju mineralima, prekontrakciji mišića i metaboličkim procesima. Nedostatak magnezija često se očituje grčevima u mišićima listova tijekom noći. Velike količine magnezija nalaze se u orasima, sjemenkama, u proizvodima od integralnih žitarica i nekom povrću.

Cink – Osnovni je sastojak metabolizma brojnih enzima koji sudjeluju u metaboličkim procesima bjelančevina i masti. Pomanjkanje cinka može izazvati opadanje kose i proljev. Multivitaminski pripravci koji sadrže cink osiguravaju normalnu težinu novorođene i prijevremeno rođene djece. Glavni izvor cinka je meso, mliječni proizvodi i riba.

Vitamin A i C – Voće i povrće su odličan izvor vitamina A i C. Stoga ih pokušajte konzumirati u najmanje tri dnevna obroka. Vitamin C koji se nalazi u brokuli, kupusu, paprici, krumpiru, špinatu, grašku, rajčici,

Koliko hrane treba ženskom tijelu u trudnoći da ne bude ni previše ni premalo, tj. da bude dovoljno za razvoj djeteta? Liječnici preporučuju da količina hrane u prva tri mjeseca bude ista kao prije trudnoće. Naime, tada je embriju za opstanak i razvoj potrebna minimalna količina energije. Tek u četvrtom mjesecu preporučuje se povećati unos energije za 200 do 300 kalorija.

AKCIJE U PRIPREMI!

Restylane i Juvederm
  • 2ml
    5200 kn ~ 690,16 e
  • 3ml
    7500 kn ~ 995,42 e
  • 4ml
    9500 kn ~ 1260,87 e
Neauvia i Teoxane
  • 2ml
    3700 kn ~ 491,07 e
  • 3ml
    5000 kn ~ 663,61 e
  • 4ml
    6500 kn ~ 862,70 e
UZ SVAKI PAKET

botox 50j popust 30%
2500 kn / €331,81 1750 kn/ €232,27