Tijekom života koža se mijenja pod utjecajem genetike i promjene razine hormona te kao posljedica vanjskih utjecaja, uglavnom ultraljubičastog zračenja.
Pubertet
Prva velika hormonalna promjena događa se s početkom puberteta. Tada se bude hormoni jer organizam počinje u većim količinama proizvoditi estrogene i androgene poput testosterona. Estrogen utječe na izgled kože, pomaže u izgradnji kolagena i elastina – proteina koji daju otpornost i elastičnost te pomažu koži da se obnovi i sačuva vlažnost.
Povišena razina testosterona u toj dobi uzrok je povećanog stvaranja sebuma, što širi pore. Tijekom menstrualnog ciklusa, koji također počinje u pubertetu, razine hormona često nisu u ravnoteži nego idu iz krajnosti u krajnost, što rezultira kožom punom bubuljica.
Briga o koži treba početi u pubertetu. Važno je redovito čišćenje radi uklanjanja viška masnoće i nečistoća, kao i piling radi uklanjanja mrtvih stanica i otvaranja pora te blagi hidratantni gel za sprječavanje oštećenja kože i pogoršanja problema.
Drugo stanje
Ne kaže se za trudnoću bez razloga da je „drugo stanje“. Promjene koje se tada događaju jedinstvene su za svaku ženu. Povišene razine estrogena nekim sretnicama daju poznati „sjaj blaženog stanja“ uz poboljšanu kvalitetu kože i kose, dok se ostale žene često suočavaju s mnogo problema, a tamne mrlje na koži jedan su od najčešćih. Tamne mrlje, čak i na većoj površini kože, mogu nastati zbog hormonalnih promjena koje dovode do povećane proizvodnje melanina. Melazma je jedan primjer ovog fenomena, a prepoznaje se po nepravilnim smeđim točkama na dijelovima tijela i lica koji su najviše izloženi suncu, poput čela, nosa i obraza. Ta je pojava česta u trudnoći pa je iznimno važno da trudnica uvijek koristiti UV zaštitu i nanosi je svakih nekoliko sati.
Menopauza
Estrogeni jako utječu na kožu, što se najviše ogleda u razdoblju menopauze i postmenopauze. Za sjaj, elastičnost i hidrataciju kože zaslužni su estrogen i progesteron. Kako se smanjuje funkcija jajnika, smanjuje se i razina ovih hormona, što uzrokuje propadanje kolagena i elastina. U prosjeku se 30% kolagena gubi u prvih pet godina nakon menopauze, odnosno 2,1% u svakoj godini postmenopauze u razdoblju od 20 godina.
Povećanje udjela kolagena šest mjeseci nakon primjene hormonske terapije ovisi o udjelu kolagena na početku terapije. Ako žena ima nizak udjel kolagena, hormonska terapija na početku djeluje terapijski, a potom profilaktički; dok u žena s manjim gubitkom kolagena, djeluje samo profilaktički. Hormonsko nadomjesno liječenje preporučuje se za ublažavanje vazomotornih tegoba i suhoće rodnice te kao prevencija osteoporoze. Znači u određenim indikacijama pa je besmisleno očekivati da ćemo time napraviti nekakav pomak u usporavanju starenja kože.
Ako niste imali prištiće, možda ćete ih sada iskusiti. Kako se razina estrogena smanjuje, testosteron postaje dominantan, što dovodi do začepljenih pora i sebuma zarobljenog u njima zbog površinske isušenosti. Dobra je vijest da žene zrelije dobi ipak imaju manje prištića i akni od tinejdžera. Loša je vijest da akne mogu biti dublje i više upaljene jer su antiinflamatorna svojstva estrogena smanjena. Drugi problem s kojim se možete opet suočiti jest melazma.
Borba s vremenom
Neinvazivna estetska medicina ne može vratiti hormone, ali može potaknuti kožu na proizvodnju kolagena i elastina, dodati joj izgubljeni hijaluron, ublažiti duboke i površinske bore te hidratizirati i time odgoditi (usporiti) znakove starenja. Kemijskim pilinzima možemo ublažiti hiperpigmentacijske mrlje, izgladiti površinu kože, smanjiti pore i izbrisati mrežaste borice.
