Porodničari sve više doživljavaju da žene žele “naručiti” carski rez, od čega se svaki odgovoran liječnik treba ograditi
Naziv zahvata dolazi od imenice car, koja vuče korijen od Gaja Julija Cezara (lat. = caesar, got. = kaisar, slov. = cesar, rus. = car). Riječ je označavala rimskog vladara, a zatim najvišeg vladara uopće. Povjesničar Plinije je, objašnjavajući ime Caesar kao izvedenicu od lat. caedere = rezati, uveo pojam carski rez, jer je navodno upravo Gaj Julije bio prvo dijete s tim imenom zato što je bio izrezan iz majčina tijela. Postoji vjerovanje da je operacija dobila ima po rimskom zakonu po kojem se iz mrtve majke dijete mora izvaditi. Propis o toj operaciji zvao se lex caesarea.
U srednjem vijeku riječ caesarea označavala je operaciju (lat. caedere = rezati), međutim i riječ sectio ima isto značenje (lat. sectio = rezanje), pa je naziv sectio caesarea zapravo tautologija.
No, koje god objašnjenje bilo ispravno, carski rez (lat. sectio caesarea) ili kajzeršnit i danas je ginekološki naziv za operaciju kojom se dijete i posteljica vade iz majčina tijela kroz rez na trbušnoj stjenci i maternici.
Do novijeg vremena carski je rez uvijek bio povezivan sa smrću majke. Prvi zabilježeni carski rez na osobi koja je preživjela datira iz 1500. u Švicarskoj, a operaciju je izveo obrtnik koji kastrira svinje. No, preživljavanje majke i dalje je bila iznimka. Još 1880. godine 80 posto majki umiralo je nakon carskog reza, no danas je smrtnost kod tog zahvata samo 0,04 posto.
Taj kirurški zahvat izvodi se nakon 28. tjedna trudnoće, a obavlja se tako da se u općoj ili spinalnoj anesteziji malim poprečnim rezom u donjem dijelu trbuha (nešto ispod “bikini linije”) otvara trbušna šupljina, potom i maternica, prokinu se plodovi ovoji i izvadi dijete. Dok pedijatar pregledava i zbrinjava dijete, ginekolog izljušti posteljicu, a zatim te šiva maternicu i zatvara trbuh. Cijeli postupak traje dvadesetak minuta do pola sata. Beba se obično vadi već četiri do sedam minuta nakon početka zahvata, a ostatak vremena utroši se na šivanje.
Razlozi isključivo medicinske prirode
Oko 15 posto svih poroda danas dovršava se carskim rezom. Razlozi zbog kojih se porodničar odlučuje na carski rez isključivo su medicinske prirode, a mogu se temeljiti na tegobama majke ili djeteta. Kod majke razlog može biti jako krvarenje (zbog placente previje, odnosno posteljice nasjele na ušće maternice, prijevremenog odlupljenja normalno smještene posteljice ili puknuća maternice zbog jakih trudova), nerazmjer u veličini djeteta u odnosu na zdjelicu majke, bolesti majke (gestoza, srčana bolest, šećerna bolest, akutne infekcije herpes genitalisom ili porod koji traje dulje od 12 sati bez napretka u nalazu).
I brojni problemi vezani uz dijete mogu utjecati na odluku liječnika da napravi carski rez. Posrijedi mogu biti abnormalan položaj djeteta u kojemu ne može fizički izaći kroz rodnicu (poprečni položaj, položaj licem, čelom, zatiljkom, katkad položaj nožicama i zatkom), višeplodna trudnoća pri kojoj zbog položaja djeca mogu zapinjanja jedno o drugo, prerani porođaja s malom porođajnom težinom djeteta ispod 1500 grama, produljeni porod, patološki CTG zapis kod zatvorenog ušća maternice, akutno usporavanje srčane akcije djeteta, poremećaj pH iz pupkovine (upućuje na patnju djeteta), ispadanja pupkovine i krvarenje kod pogrešna ponovnog umetanja pupkovine koja je na ovojima.
Carski rez može se izvoditi kao primarni i kao sekundarni. Primarni carski rez unaprijed se planira zbog već poznatih rizičnih čimbenika i izvodi “na hladno”, prije početka trudova. Sekundarni carski rez obično se izvodi nakon što je porod započeo, ali su za njegova trajanja nastupile komplikacije.
Oporavak brži kod prirodnog poroda
Carski rez ozbiljna je operacija, koja za potpun oporavak zahtijeva nekoliko tjedana, a produljuje i boravak rodilje u bolnici, koji obično traje sedam do deset dana. Nakon operacije još neko vrijeme postoje problemi prilikom kašljanja, smijanja, sjedenja ili stajanja. Najznačajnije komplikacije zahvata svakako su infekcija, gubitak krvi tijekom zahvata, cijeljenje rane, povećana opasnost od tromboze tijekom zahvata i poslije njega te povećan rizik za svaku sljedeću trudnoću.
Zbog sve veće senzibilizacije modernog čovjeka na bol, porodničari se sve više susreću s pojavom da žene ne žele proći prirodni porod, nego “naručiti” carski rez. Od toga se svaki odgovoran porodničar treba ograditi, jer postoje jasno postavljene indikacije za carski rez i njih određuje liječnik.
Carski rez je operativni zahvat koji donosi sve rizike kao i svaka druga operacija. Zbog anestezije može doći do srčanog zastoja ili teškoća s buđenjem, a mogući su i nastanak embolije pluća sa smrtnim ishodom, infekcija i stvaranje priraslica u trbuhu koje poslije uzrokuju bolove i mogu dovesti do poremećaja funkcije crijeva, sve do njihova zastoja (ileus). Vrijedi upozoriti i na stvaranje ožiljka na mjestu reza na maternici, koji može oslabiti i uzrokovati akutno, po život opasno puknuće maternice u sljedećoj trudnoći i drugo. Te komplikacije uopće nisu rijetke, a oštećeni ih vrlo često tumače kao liječničke pogreške.
Ne treba zaboraviti da se žene koje rađaju prirodnim putem puno brže oporavljaju i imaju više mlijeka u grudima nakon poroda, što je neobično važno, jer ništa ne može zamijeniti majčino mlijeko. Pritom mislim na kemijski sastav, osobito na omjer proteina kazeina i sirutke i imunološke čimbenike, kao i na psihološki kontakt majke i djeteta tijekom dojenja, koji je apsolutno nezamjenjiv.
