Prije usađivanja i u ranoj fazi usađivanja zametka odumire ili se nepravilno razvija oko 50 do 60 posto trudnoća
Izostanak menstruacije, napete dojke, osjećaj pritiska u maloj zdjelici, lagane mučnine i potajna želja za trudnoćom, potvrđena crvenom crticom ili plusićem na urinskom testu s prvom jutarnjom mokraćom, dovode do presretnog zaključka – dobit ću bebu! Nažalost, to nije uvijek tako.
Posjet ginekologu i ultrazvučni pregled nužni su za potvrđivanje sretne vijesti. Ultrazvuk je jedini pouzdan pokazatelj trudnoće unutar maternice i njezine kvalitete. Već tjedan dana nakon izostanka menstruacije (u ciklusu koji traje 28 dana) ultrazvučno se vidi mjehurić (gestacijska vrećica) u kojem se još ne vide plod i žumanjčana vrećica. To je normalan nalaz za pet tjedana trudnoće.
Između petog i šestog tjedna trudnoće u gestacijskoj vrećici prikazuje se žumanjčana vrećica koja je izvor hrane za plod do 12. tjedna trudnoće. U sedmom tjednu trudnoće uz žumanjčanu vrećicu vidi se zametak, čija dužina tada iznosi 2 do 4 mm i jasno su vidljivi otkucaji srca.
Među ginekolozima u svijetu dogovoreno je da trudnoća traje 40 tjedana, počevši od prvog dana zadnje menstruacije. Začeće se, u pravilnom ciklusu od 28 dana, događa u pravilu dva tjedna kasnije, ali žene većinom nisu sigurne kad je do njega došlo, pa je puno jednostavnije određivanje po prvom danu zadnje menstruacije.
Narušen normalan slijed događaja
Ako se na ultrazvučnom pregledu ne nađe pravilan slijed događanja, tada govorimo o abnormalnim produktima začeća. Na svakih 100 oplođenih jajnih stanica čovjeka, rađa se 10 do 20 djece sposobne za život izvan maternice. Najviše neuspjelih trudnoća zbiva se u razdoblju prije usađivanja zametka i ranoj fazi njegova usađivanja u sluznicu maternice. Smatra se da u tom razdoblju odumire ili se nepravilno razvija oko 50 do 60 posto trudnoća. Pretkliničke trudnoće su one koje nismo mogli otkriti kliničkom pretragom – dokaz njihova postojanja je određivanje beta HCG-a, hormona koji se stvara kad dođe do trudnoće. U tom slučaju ženi „zakasni” menstruacija, a da nije ni svjesna da je bila trudna. Ta činjenica samo govori u prilog izrazito niskoj mogućnosti zadržavanja oplođenog jajašca u maternici.
Kromosomske anomalije u podlozi
Oko 70 posto ranih spontanih pobačaja posljedica je kromosomskih anomalija ploda koje se mogu dijagnosticirati analizom kromosoma pobačenog ili mrtvog ploda. Kod gubitka samo jedne trudnoće kromosomopatija je redovito slučajan događaj. Pojave li se, pak, uzastopno abnormalne trudnoće, govorimo o tzv. habitualnim pobačajima, kad treba učiniti obradu prije novog začeća ili u prvom tromjesečju trudnoće. Obrada uključuje razgovor s pacijenticom, detaljan klinički i ginekološki pregled (isključivanje anomalija vrata ili šupljine maternice, ispitivanje prohodnosti jajovoda), određivanje kariograma obaju supružnika i genetsko savjetovanje, uzimanje brisa vrata maternice, ispitivanje prisutnosti antifosfolipidnih protutijela i stanja koagulacije te test opterećenja glukozom. Vjerojatnost za sljedeću normalnu trudnoću nakon habitualnih pobačaja je, ako su učinjeni nalazi uredni i žena mlađa od 30 godina, dvostruko povoljnija od one koju imaju žene starije dobi.
Kromosomske anomalije ploda najčešće se očituju nepravilnom diobom stanica u oplođenom jajašcu. Ako se trofoblast (dio oplođenog jajašca koji je važan za nastanak plodovih ovoja i posteljice) normalno razvija, a nema tzv. embrioblasta (dijela od kojeg nastaje zametak), prije ili kasnije dolazi do spontanog izbacivanja takve trudnoće. Takav abnormalni produkt začeća nazivamo blighted ovum (slijepo jajašce, vještičje jaje). U tom slučaju ultrazvučno se nalazi samo gestacijska vrećica, bez embrija (anembrionalna trudnoća, trudnoća bez ploda). Hormon beta HCG može pokazivati normalne ili nešto snižene vrijednosti (jer postoji trofoblast koji ga proizvodi).
Ako trofoblast nema urednu morfologiju, razvijaju se patološki procesi u posteljici, pa je ona znatno veća nego što se očekuje po trajanju trudnoće. Tada govorimo o moli hidatidozi. U bolesti trofoblasta, odnosno posteljice spadaju još i invazivna mola i koriokarcinom (zloćudni tumor). Ovu patologiju dijagnosticiramo ultrazvučno (na ultrazvuku se vidi tipična slika snježne oluje) i biokemijski (u krvi su prisutne visoke vrijednosti beta HCG-a).
Mola hidatidoza rijetko se javlja (1 na 500 do 1000 trudnoća), a može biti kompletna (kad nema dijelove zametka, a svi dijelovi posteljice su abnormalni) i djelomična (sadrži dijelove fetusa i neke normalne dijelove posteljice). Kompletna mola puno je češća i obično je udružena s trudnoćom bez ploda (blighted ovum) ili vrlo rano nastupi smrt zametka. Može nastati u bilo kojoj životnoj dobi, a češća je kod mlađih od 14 i starijih od 40 godina. Liječenje se provodi odstranjenjem molarnog tkiva iz maternice ili čak njezinim kompletnim odstranjenjem, posebno kod žena starijih od 40 godina. Kod žena visokorizičnih za invazivnu molu i karcinom provodi se kemoterapija.
Postupak praćenja žene nakon operacije sastoji se od ginekološkog pregleda, određivanja beta HCG-a iz krvi i rengena pluća. Sljedeću trudnoću treba odgoditi najmanje na godinu dana od zahvata, uz primjenu kontracepcije.
Ako se zametak u početku normalno formira, ali se potom prestaje registrirati kucanje srca embrija, govorimo o tzv. retiniranom ili zadržanom spontanom pobačaju (missed abortion). Do njega može doći zbog oštećenja ploda gore navedenim čimbenicima, alkoholom, duhanom, kavom ili nekim lijekovima.
Do razvoja abnormalnih produkata začeća mogu dovesti i nepravilno liječena ili nedovoljno kontrolirana šećerna bolest i bolesti štitnjače.
Isplakati se i krenuti dalje
Nakon dovršenja ovakve trudnoće ženi je svakako potreban oporavak, više psihički nego fizički. Činjenica da je radost zbog trudnoće narušena njezinom abnormalnošću i potrebom za naglim završetkom u prvom trimestru, nameće ženi brojna pitanja i osjećaj krivnje. Ne treba trošiti vrijeme na pitanje zašto! Valja ustrajati u svojim osjećajima, uzeti onoliko vremena koliko je potrebno da se gubitak prežali, a onda se ponovno pokrenuti.
Situacije poput trudnoće bez ploda i trudnoće s odumrlim plodom obično su slučajan događaj koji se u pravilu ne mora ponoviti i koji nije prognostički parametar za sljedeće trudnoće. Preporučuje se učiniti šestomjesečnu stanku prije sljedeće trudnoće kako bi se žena potpuno oporavila, prije svega psihički, a onda i fizički. Potrebno je osloboditi se negativnih emocija i sumnji koje su snažno povezane s hormonima važnima u trudnoći. Dokazano je da je neravnoteža hormona zbog stresne situacije znatno češća kod žena sa spontanim pobačajima. Otvoreni razgovori s najbližima i stručnim osobama pomažu u psihičkoj rekonvalescenciji i prekidu začaranog kruga, te postizanju željenog cilja – normalne trudnoće i zdravog djeteta.
